Protekla četiri dana članovi HKUD „fra Petar Bakula“ Posušje boravili su u Rumunjskoj na četvrtom izdanju Međunarodnog multietničkog folklornog festivala "Pokraj rijeke Karaš". Domaćin ove manifestacije bilo je hrvatsko Kulturno umjetničko društvo „Karaševska zora“. Podsjetimo, ovo društvo boravilo je u Posušju na 14. izdanju smotre folklora „Silo na ognjištu“ 2019. godine koje organizira HKUD „fra Petar Bakula“. „Mi smo još 2020. godine trebali nastupiti na ovoj manifestaciji i uzvratiti susret Hrvatima iz Rumunjske koji su godinu ranije boravili kod nas u Posušju, ali pandemija korona virusa nas je spriječila. Ove godine uz pomoć općine Posušje otputovali smo u Rumunjsku na njihovu tradicionalnu smotru folklora i predstavili naše društvo i općinu kroz plesove i pjesmu posuškog kraja i zapadne Hercegovine. Moram naglasiti da nikada bolje gostoprimstvo i druženje nismo imali, a doista smo se naputovali s našim društvom. Odlično nam je bilo, kod karaševskih Hrvata se osjeti ta hrvatska gostoljubljivost“, kazala je za naš radio Gabrijela Širić, predsjednica HKUD „fra Petar Bakula“ Posušje. Posušani su se predstavili na ovoj manifestaciji s po dvije točke na početku i na kraju programa, a razmijenili su s domaćinima i prigodne darove kao uspomenu na prvi zajednički susret u Karaševu.
Ono što članovi posuškog društva još donose iz Karaševa je i povijest hrvatske zajednice u Rumunjskoj koju im je u kratko predstavio Slobodan Ghera, predsjednik Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj (Uniunea Croatilor dom Romania).
„Tri vala Hrvata kroz povijest su naselila područja u Rumunjskoj. Prvi Hrvati su tamo došli u 13. stoljeću i naselili su se oko Karaševa. Na ovom području čak nakon sedam stoljeća čuvamo tradiciju, vjeru, običaje i najvažnije jezik. Dakle, sve ono što čini jedan narod“, kazuje Ghera na tečnom hrvatskom jeziku. „Drugi val Hrvata u Rumunjsku je došao u 16. stoljeću, a onaj treći val Hrvata koji su naselili u Rumunjsku, naselio se u 19. stoljeću južno od Temišvara. Oni su došli iz okolice Turopolja, oni su bili plemićke obitelji i to su danas Kečinski Hrvati i njih je do danas ostalo jako malo, svega par obitelji“, kazao je Ghera. Kada je pak u pitanju Kulturno umjetničko društvo „Kraševska zora“, ono djeluje od pedesetih godina prošlog stoljeća. „Točnije, osnovano je 1951. godine. Kroz karakteristične plesove, pjesme i igre uspjeli smo sačuvati hrvatske običaje. Poslije pada komunizma 1989. godine u Rumunjskoj društvo se zvalo „Mladi Karševci, onda je 1991. godine promjenjeno ime u „Karešavska zora“. Običaji Hrvata, njih oko dvadesetak pomalo su pomiješani s rumunjskim običajima“, kazao je Ghera. Istakao je da se, nažalost, broj Hrvata u Karaševu stalno smanjuje i kao u domovini, pogođeni su iseljavanjem uglavnom zbog ekonomskih razloga. „Inače, Hrvata u Karaševu prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine je oko 5408. No, i ovu populaciju je pogodilo iseljavanje u zapadne europske zemlje, pa je danas nažalost, svaka treća hrvatska kuća u Karaševu prazna“, govori Slobodan Ghera. Što se tiče smotre na kojoj su nastupili i članovi posuškog društva, 2017. godine je organizirana prva smotra folklora u Karaševu. „Za nas je velika stvar što su Hrvati iz Posušja ove godine došli u Rumunjsku. Smatramo da se naše veze moraju izgrađivati i održavati. Drago nam je da je društvo iz Posušja došlo, tako da ovdašnji Hrvati upoznaju i neke druge običaje Hrvata“, istaknuo je Ghera.
Spomenimo i da su folkloraši sudjelovali i na svetoj misi koju je u Karaševu predmolio vlč. Petar Rebedžila, a nakon mise su bili i na prijemi kod gradonačelnika Karaševa Petra Bogdana.
Radioposusje.ba (Z. Pišković)
Najnovije vijesti
