Radioposusje
- 10.08.2019.

Projekt pod nazivom „U kamenu uklesano“ predstavljen je sinoć u Posušju na Trgu hrvatskih branitelja. Projekt je to koji je vodila profesorica Jasminka Petric s petero učenika posuških srednjih škola zajedno s arheologinjom Josipom Penava, a kojim je zadnjih nekoliko mjeseci rađeno na mapiranju nekoliko posuških lokaliteta sa stećcima. Posušje je ovim projektom dobilo mapu na kojima je obilježeno 10 lokaliteta na kojem se nalaze nekropole stećaka.

Cilj ovog projekta je osigurati da stećci, kao kulturna dobra postanu vidljivi te da bude razvijena svijest o njihovoj vrijednosti. U ovom projektu naglasak je stavljen na rad mladih, približavanje i podizanje njihove svijesti o kulturnoj baštini, te uključivanje mladih u ovakve projekte. Tako je tim u Posušju obilazio nekropole stećaka, fotografirao ih i što je posebno zanimljivo, razgovarali su s lokalnim stanovnicima i kroz video donijeli i nekoliko legendi koje su povezane sa stećcima.

Koordinatorica projekta u Posušju Jasminka Petric je istaknula rad mladih kazavši da mladima treba pustiti da rade. „Uvesti ih u projekte koji možda u prvu ruku njima možda nisu zanimljivi. No, radeći na ovom projektu mogu potvrditi da su upravo naši mladi iznijeli veći dio posla u ovom radu“, kazala je Petric. Dodala je da je i sama puno naučila. „Moram priznati da nisam znala za većinu nekropola u općini Posušje. Tek za one za koje nas većina zna da postoje. Osim ovog mog otkrića nekropola, ja sam prvi put obišla općinu Posušje uzduž i poprijeko i mogu posvjedočit da živimo u Bogom danom području, da smo bogati kulturnim naslijeđem, prirodnim ljepotama i dobrim ljudima“, kazala je Petric.

Luka Malenica, učenik 3. razreda srednje škole bio je jedan od sudionika. On je za naš radio kazao da je znao dosta o stećcima, ali da nije bio svjestan broja stećaka koji se nalaze u našoj općini. „Prije svega me je iznenadio broj stećaka u Posušju. Posebno zanimljivi su motivi na stećcima i njihov smisao“, kazao je Luka. Drugi Luka, Luka Ramljak, ovogodišnji maturant je pak najzaslužniji što je Posušje uključeno u ovaj projekt, stoga je upravo on otkrio mapu koja je smještena na Trgu hrvatskih branitelja. Prema njegovim riječima, družeći se proteklih godina s mladima s područja cijele Bosne i Hercegovine povezao se s fondacijom Mak Dizdar koja je tražila način i temu koja bi uključila mlade u projekte očuvanja i upoznavanja kulturne baštine. „Prepoznala se volja mladih za umrežavanjem i radom i tako smo krenuli“, kazao je Luka Ramljak.

Kao stručna podrška projektu bila je Josipa Penava, diplomirana arheologinja. Ona je kazala da je projekt bio koristan za mlade jer su obilazili stećke, radili na registraciji, publikaciji i istraživanju, a jednu nekropolu stećaka, Brigove u Rastovači su očistili. Govoreći o stećcima u Posušju arheologinja Josipa Penava je kazala da se ovim projektom zadnjih pola godine obišlo dvadesetak nekropola. „To je tek pola, jer općina Posušje ima 45 do 50 nekropola s oko 650 nadgrobnih spomenika. Baš svaki dio općine ima svoje nekropole. Me je recimo iznenadilo Tribistovo koje ima dvoje nekropole, kod crkve i kod jezera. Obje su očuvane i očišćene jer lokalno stanovništvo vodi računa o njima. Iznenadila me i nekropola Podi u Rakitnu koja je s 200 stećaka jedna od najbrojnijih u BiH. Zapravo područje Rakitna ima možda najviše stećaka u Posušju. Tu je Slavić nekropola u Zagorju, zatim stećak u Kadimu koji je jedan od najljepših s visokom kvalitetom umjetničke izrade i koji se ističe masivnošću i brojnošću figuralnih motiva“, kazala je arheologinja Penava.

Fondacija Mak Dizdar pokrenula je projekt “U kamenu uklesano”, uz podršku USAID-a i Međunarodne organizacije za migracije (IOM), s ciljem povezivanja mladih koji će kroz zajednički rad zaštititi i promovirati kulturno naslijeđe BiH. Pored Posušja u projekt su uključeni i Trebinje, Foča, Stolac i Travnik. U Posušju je projekt provođen kroz udrugu Apollo.

Istraživanje i zaštita stećaka

Doktorica arheologije Edita Vučić još 2012. godine započela je rad na doktorskoj disertaciji pod naslovom „Kasnosrednjovjekovne nekropole stećaka zapadne Hercegovine“. Upravo je ovaj rad bio vodilja timu u Posušju kada su mapirali nekropole stećaka. Istraživanje stećaka dr. Vučić trajalo je tri godine, a njime je obuhvatila terenski pregled nekropola stećaka na području naše županije. Popisano je u cijeloj ŽZH 2100 nekropola, a novija istraživanja sugeriraju da na ovim područjima ima i do 100 000 stećaka. „Ono što se prvo primjećuje kod stećaka je da su oni ugroženi, kako od prirodnih faktora, tako i ljudskih kao što je urbanizacija, korištenje stećaka u podzide, nekada i u temelje kapelica… U općini Posušje i lošiji vremenski uvjeti uzrokuju propadanje“, kazala je dr. Vučić i dodala da je već vrijeme da se na lokalnoj razini krene raditi na očuvanju stećaka.

Prema riječima Ivanke Arapović Galić iz ureda za društvene djelatnosti i opću upravu općine Posušje, općina već nekoliko godina radi na ovom pitanju. Tako je po njezinim riječima zalaganjem općine Posušje Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH u travnju ove godine donijelo odluku o proglašenju nekropole stećaka na Ričini nacionalnim spomenikom. „Općina Posušje vodi brigu o zaštiti stećaka u skladu sa svojim mogućnostima. Moramo isto tako istaknuti da je Općina je u posljednje dvije godine nositelj dvaju projekata istraživanja ovog kulturnog i povijesnog nasljeđa. Tako je urađen projekat „Zaštitno istraživanje, konzervacija i restauracija lokaliteta Ričina, Posušje“, a u završnoj fazi nalazi se projekt “Izrada elaborata o zaštiti i korištenju graditeljske baštine na Ričini“, kazala je Arapović Galić i dodala da je općina ovom djelu kulturnog nasljeđa daje na značaju i time što je stećke integrirala u festival klapske pisme. „Jedna od nagrada na festivalu nosi naziv Posuški stećak i oblikovana je kao stećak, tako da na i taj način općina promovira ovaj dio kulturnog nasljeđa kao svoj“, zaključila je Arapović Galić.

radioposusje.ba (foto: facebook stećak.map – stećak u Kadimu)