U utorak 02. listopada u kinodvorani u Posušju održana je promocija pete po redu knjige „Pogled u nedogled“ autorice Miljenke Koštro, a potom je i otvorena peta samostalna izložba slika posuškog autora Branka Širića. U zanimljivo satkanom kolaž programu redale su se riječi, slike i note, a publika je trud koji su uložili priređivači i ovoga puta nagradila svojim dolaskom u velikom broju pozorno prateći i nagrađujući pljeskom svaki nastup. Bila je to još jedna lijepa večer promicanja književnog i likovnog stvaralaštva. Knjigu kratkih priča Pogled u nedogled potražite u knjižarama, gradskoj i školskim knjižnicama, dok prodajna izložba Branka Širića s 18 ulja na platnu ostaje otvorena u predvorju kinodvorane do 8. listopada.
„Pogled u nedogled“ Miljenke Koštro
O knjizi su pored autorice govorili recezenti: prof. dr. Vinko Grubišić, akademik, i prof. Božena Pandža, doktorandica književnosti i filma. Uz dvoje već spomenutih, recenziju o ovoj knjizi pisala je širokobriješka autorica prof. Blanka Kraljević.
"Lakoća jezika kojim se autorica obraća djeci budi u njoj novu Brlić-Mažuranić, a razigranost priča i smisao za dječji jezik približava je Paljetku i mnogim imenima koji su dali doprinos dječjoj književnosti.“, kazala je recenzentica Pandža ističući kako se može reći da su priče nastavak autoričinog romana Biti Viktor, prilagođene mlađoj publici, dodajući kako je Miljenka ime za koje će se sigurno čuti izvan granica i koje će imati odjeka među svim generacijama čitatelja.
Pogled u nedogled, zbirka je koja sadrži 61 kraći tekst, od kojih akademik Grubišić neke svrstava u književne vinjete, a neke u pjesme u prozi. „Koštrini prozni zapisi obuhvaćaju sva četiri godišnja doba, a već se u Uvodnoj priči (pod naslovom „Pogled na budućnost“) iz razgovora prvašića Karla s bakom gleda na budućnost, gleda u neizvjesnost i nedogled kroz posuđene nove bakine naočale, što nam ukazuje da se budućnost donekle sagledava kao ono što je stvoreno tradicijom, radom, zalaganjem , ljudskim vrijednostima. No literatura se obdržava ne samo opisom nego i konfliktom pa pozitivne osobine najlakše i najčešće dolaze do izražaja kad su u kušnji, tj. kad su stavljene nasuprot negativnih rušilačkih snaga. Ovi tekstovi koji se mogu izvrsno uklopiti u školski program, imaju često ekološke poruke“, kazao je akademik Grubišić i dodao: „Opomene o očuvanju zdravih međusobnih dječjih, a samim tim i onih najtemeljnijih općeljudskih odnosa te očuvanje prirode kao zaštita ljudskog opstanka i postojanja nikako ne djeluju nametljivo, jer riječ je o tekstovima i ugođajima koji u sebi sadrže, ispričanim živim, svakodnevnim razgovornim jezikom. Obraćajući se djeci, njihovim jezikom, autorica se zapravo obraća svima, znajući da tako polazi iz samih temelja.“
U ulozi vrsnog interpretatora čuli smo prof. Jozu Kolobarića, a promocija je obogaćena recitacijom Zvonimira Pandže, uz izvedbu pjesme Zov Hercegovine objavljene u Miljenkinoj prvoj zbirci pjesama Cvijetnjak na kamenjaru 2003. Pjesmu je autorica napisala prije 25 godina i danas je aktualna, a za interpretaciju Zvonimir je nagrađen prvom nagradom 2016. godine na županijskom natjecanju iz Krasnoslova. Glazbenom izvedbom na flauti sve je oduševila gimnazijalka Anđela Širić izvevši dvije pomno izabrane moderne skladbe.
Čitalačka publika je pokazala veliko zanimanje za ovu zbirku kratkih priča većinom objavljenih u časopisu „Cvitak“. Knjiga je obogaćena brojnim zanimljivim ilustracijama koje je uz autoricu radila gimnazijalka Josipa Knezović, objavljena je u nakladništvu DHK HB. Urednik knjige je književnik i novinar Mladen Vuković. Program je održan u organizaciji, HKD-a Napredak, podružnice Posušje.
Zahvaljujući autorica je kazala: „Zašto Pogled u nedogled? Pa i sam naslov je simboličan, a i poetičan. Na početku ispjevam pjesmu U sutra vjerovati, pogled naslanjam na Naslon vremena, onda putujem kroz godišnja doba da bi na kraju ispjevala pjesmu Vrijeme skakuće. Pišući djeci i o djeci, obraćam se svima, a gledajući u djecu gledam u budućnost, u nedogled. Bez mladosti nema ni budućnosti. Vidljivo je da volim rime pa sam ih provukla kroz naslov knjige i kroz neke priče. Iz više razloga ja ovu knjigu ne bih nazvala knjigom za djecu jer svaka priča, iako razigrana, nosi dublju poruku i potrebno je zagrepsti malo ispod površine kako bi se došlo do biti napisanog. Mnogi misle kako je lako pisati za djecu. Ja pišem i za djecu i odrasle i vjerujte mi da mi je uvijek teže i odgovornije pisati za djecu, ali istovremeno i zadovoljstvo. Ove priče su nastajale posljednjih desetak godina, kako sam već 8 godina stalna suradnica lista Cvitka, većina ih je objavljena u njemu. Nadam se da će čitatelji čitajući ove priče svatko za sebe pronaći zrnce zadovoljstva.“
Izložba slika Branka Širića
U drugom dijelu večeri otvorena je izložba slika Branka Širića, autora koji se priređujući svoju petu samostalnu izložbu već etablirao kao priznati posuški autor. Uljem na platnu oslikao je mrtvu prirodu, brojne cvjetne motive, pejzaže, kameni gospin kip sa suhozidom, naša kamena zdanja među kojima je i stara župna crkva. Govoreći o postavu ove izložbe slikar Srećko Slišković, ilustrator romana Biti Viktor, voditelj likovne kolonije u Širokom Brijegu, likovnih radionica u Posušju, je kazao:„ Večeras smo svjedoci kako je Branko Širić i slikar i pjesnik svoga rodnoga kraja. Njegove slike žive u stotinama boja i govore tisućama riječi. Kažu da je Hercegovina zemlja siva i opora, zemlja kamena, poskoka i drače. S tim se možemo dijelom i složiti. Međutim, večeras vidimo kako nam Brankove slike pokazuju onu pravu, ljepšu stranu ovoga podneblja.“
Autor Banko Širić kratko se obratio pred kraj službenog dijela programa zahvalivši svima koji su pomogli pri priređivanju izložbe.
Naši umjetnici naše živote oplemenjuju, otvarajući svakim svojim djelom i nama nove vidike koji nam iz dana u dan pružaju nove poglede i tako u nedogled. Hvala im na tome.
