Hrvatski narodni sabor je protekle subote na svom 11. zasjedanju okupio sve hrvatske političke subjekte na svim razinama izvršne i zakonodavne vlasti u Bosni i Hercegovini, izabralo je novog/starog predsjednika, novi sastav predsjedništva, ali i još jednom usvojio Deklaraciju koja ovaj put u osam zaključaka rezimira hrvatsko biće u Bosni i Hercegovini te njegove/naše potrebe.
Ovaj put bez oštrih reakcija na zasjedanje HNS-a
Nekoliko dana kasnije i s odmakom, politolog i politički komentator Branimir Galić je za naš radio komentirao kako je zapravo najzanimljivije što nema nikakvih reakcija na zasjedanje HNS-a BiH kako je to znalo biti vrlo žustro zadnjih nekoliko godina. „U prvom redu me je iznenadilo što nema neke reakcije na poruke sa zasjedanja prije svega iz sarajevske javnosti, pa onda ni iz međunarodne zajednice, ali ni javnosti iz Banja Luke. Pogotovo ako se sjetimo kako je to bilo žustro zadnjih godina. Ovaj put u drugim medijima je zasjedanje HNS-a bilo je neka usputna vijest. Razlog možda leži u tome što su poruke sa sabora bile s naglaskom zalaganja za federalizam, nauštrb unitarizma i separatizma, dakle bošnjačkog ili srpskog primarnog koncepta za uređenje države. Upravo ovaj srednji put i nikakvo produciranje novih ideja je jedan od razloga zašto nemamo snažne reakcije na zasjedanje HNS-a. To je vjerojatno i dobro u kontekstu formiranja vlasti na državnoj i federalnoj razini. Umjerenim porukama sa Sabora, hrvatske stranke sigurno nisu htjele otežati pregovaračku poziciju u procesima formiranja vlasti“, smatra Galić.
Deklaracija s osam zaključaka: mrtvo slovo na papiru ili naputak političkim dužnosnicima
Ponovo imamo Deklaraciju koju je HNS usvojio. Ovaj put sa osam zaključaka. Prošle godine, podsjetimo bilo ih je sedam. Često čujemo da su deklaracije mrtvo slovo na papiru, pa tako i ova. No, Galić smatra da polazimo od pogrešnih pretpostavki. „Hrvatski narodni sabor je jedno natkrovljujuće političko tijelo bez izvršnih ovlasti. Ono samo daje smjernice za predstavnike u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Naziv deklaracija je sam po sebi pompozan i imamo velika očekivanja od nje, no ona je naputak predstavnicima na različitim razinama vlasti“, pojasnio je Galić.
Osam zaključaka Deklaracije HNS-a uključuje područja: Bosna i Hercegovina - domovina (i) hrvatskoga naroda; europske i euroatlantske integracije; demografija; gospodarstvo; obrazovanje; zaštita digniteta domovinskog rata i hrvatskih branitelja; suradnja s hrvatskim iseljenicima i kultura i mediji. „Dobro je da legitimni predstavnici hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini razmišljaju o ovim temama . No, ako ne bude dobre sinergije između ljudi koji će to provoditi i na tome raditi, onda će Deklaracija ostati mrtvo slovo na papiru. Sve ovo što je stavljeno u Deklaraciju mora ići dalje u formi zakonskih prijedloga, zakonskih akata...“, smatra Galić.
Javni RTV servis na hrvatskom jeziku
Za Galića su dvije stavke deklaracije u ovom trenutku možda najvažnije. Prva je reforma javnog radijskog i televizijskog sustava u Bosni i Hercegovini. „Bosna i Hercegovina mora imati kanal na hrvatskom jeziku koji će zastupati interese hrvatskog naroda, promovirati ono što oni radi, prikazivati našu kulturnu baštinu i tradiciju,... Vlast mora u iduće četiri godine kod relevantnih međunarodnih dužnosnika i institucija, ali i zakonskim prijedlozima ovdje u BiH napraviti ponovo zakonodavni okvir koji će napraviti trasformaciju toga sustava. Nebitno je kako će se ta televizija zvati, bitno je da Hrvati participiraju i da plaćaju pretplatu, ali za nju dobiju ono što im pripada“, smatra Galić.
Južna interkonekcija
Drugi važan dio Deklaracije za Galića je svakako onaj dio koji je naveden u točki koja govori o gospodarstvu. Riječ je o projektu Južna interkonekcija za koji Deklaracija, odnosno HNS navodi da ima stratešku važnost za sigurnost opskrbe plinom BiH i hrvatskoga stanovništva u BiH. „Različiti sarajevski mediji se zadnjih nekoliko mjeseci baš bave tom Južnom interkonekcijom. Nazivaju ga hrvatski plin za konstitutivne i legitimne, inputiraju javnosti da Hrvati žele stvoriti situaciju u kojoj će drugi ovisiti o hrvatskom plinu. No, samo je riječ o plinovodu koji ide kroz Posušje, prema Travniku i odtud s odvojkom za Mostar. Plinovod je jako dobar, jer će konačno hrvatska kućanstva i gospodarstvo imati priliku za više izvora energije. Ni Bosna i Hercegovina više neće ovisiti o jednom izvoru. Mi sada s ovim plinom na tržištu dobivamo jednu konkurenciju, a u tom slučaju uvijek je na dobitku krajnji potrošač. Vidjet ćemo kako će se ovo pitanje riješiti nakon formiranja vlasti“, naglasio je Galić dodavši da je ovo pitanje pogotovo zanimljivo u Posušju s obzirom da će sjedište poduzeća biti upravo u Posušju.
Demografska strategija
U zadnjih nekoliko dana možda se najviše govorilo o demografskoj strategiji koju je također donio Hrvatski narodni sabor. Galić smatra da je ona jako važna, ali više bi danas volio slušati o njezinim rezultatima, nego o planovima. „Prije nekih godinu i pol dana se izašlo u javnost da će se to raditi demografska strategija. No, mislim da je greška bila s tim ići u eter. Trebalo se jednostavno na tome raditi i na kraju pokazati gotov proizvod. Demografska strategija je sigurno dobra i potrebna, ali uvijek je pitanje koliko će se ona provoditi, jer ovisi ne od HNS-a nego od političkih predstavnika koji će operativno poduzimati ono što u njoj stoji. No, kao doprinos ukupnosti strategija, sigurno je da je i ova strategija korisna“, smatra Galić.
Svrhovitost i djelotvornost HNS-a
I ovaj put članovi Hrvatskog narodnog sabora su izabrali novog/starog predsjednika Dragana Čovića. U javnosti ćete čuti da je to još jedan argument kako je HNS tek produžena ruka HDZ –a. „HDZ BiH je uvjerljivo najača stranka unutar HNS-a i logično je da će imati svoga kandidata i dovoljno ruku za njega jer ima najviše izaslanika. Mislim da se predimenzionira kada se kaže da je HNS produžena ruka HDZ-a, jer moramo gledati kako i druge stranke pristupaju HNS-u. Od 29 članova predsjedništva HNS-a, najviše ih ima HDZ. No, vidimo i da neke druge stranke participiraju u predsjedništvu s više članova, pa je pitanje kako se one postavljaju naspram HDZ-a u odlučivanju“, smatra Galić.
Je li relano kazati da možda očekujemo više od HNS-a od ovoga što nudi, Galić je komentirao da je HNS važan i treba postojati. „Možda bi svi bili najsretniji kada ne bi bilo potrebe za postojanjem HNS-a, te da mi imamo riješena sva politička pitanja. Onda to tijelo ne bi trebalo ni postojati. Jednoga dana će biti najveća pobjeda HNS-a kada prestane potreba da on postoji“, smatra Galić. Do tada, rad HNS-a se mora i treba unaprijediti, smatra Galić. „Prije svega Glavno vijeće HNS- a je zamišljeno kao neko izvršno tijelo. I mislim da je njega potrebno osnažiti i dodatno osvježiti, dovesti nekoga tko će bolje koordinirati procesima. U sklopu HNS-a djeluju različiti odjeli za različita područja. Sve te odjele treba pogurati i dati im kadrovska osvježenja, da se češće sastaju i iznjedre i neke prijedloge za zakonska rješenja . Trebaju imati stručne ljude u svom radu, kako iz javnog tako i iz realnog sektora. Jedino tako će HNS opravdati svoje postojanje i ispuniti očekivanja koja imamo svi od njega. Mislim da to treba biti otvorenija instituacija i da bi time svi bili na dopitku“, smatra Galić.
Podsjetimo još jednom, jedanaesto zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora BiH održano je protekle subote u Mostaru. Na njemu je bilo 423 zastupnika izabranih na izborima u listopadu prošle godine, od županijske do državne razine. Na zasjedanju je bio i premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković. Hrvatski narodni sabor je tom prilikom dobio novo vodstvo, usvojena je deklaracija, te demografska strategija Hrvata u BiH.
Radioposusje.ba (Z. Pišković)
Najnovije vijesti
