Četvrti po redu Festival žetve održao se u subotu, 27. srpnja na Šarića poljani u Dabiu, u ambijentu koji je u ove vruće dane pruža svjež zrak i jako lijepu prirodu. Prostor je to koji je na samoj granici sa Širokim Brijegom, a koji je sve do prije nekoliko desetljeća bio stalni dom mnogim ljudima. Stariji se sjećaju, pričaju nam, da je tu bilo čak 13 ognjišta, dakle stalnih stanovnika. Danas je to mjesto u koje ljudi bježe tek za vikend po dozu mira i prirode. Na tom mjestu već nekoliko godina, obitelj Šarić uzgaja mnoštvo ljekovitih biljaka od kojih pak prave razne proizvode. Ispočetka za vlastitu upotrebu, kasnije za prodaju, ali uvijek s ciljem da ljude vrate prirodi.
Upravo zato organiziraju Festival žetve – zimice koja je toliko vrijedila ovdašnjem čovjeku. „Četvrtu godinu za redom mi želimo podsjetiti na starinski način žetve zimice. Ne samo žetve zimice, nego podsjetiti i možda pokušati vratiti zimicu u naš svakodnevni život. Možda čak stvoriti i neku turističku priču. Želimo možda vratiti i neki održivi i samoodrživi život kakav su, naravno u nekim dijelovima živjeli naši stari i to čak stotinama godina“, kazala nam je organizatorica događaja Nada Šarić, vlasnica i obrta prirodnih proizvoda iz Rakitna „Narcis“.
Festival je okupio više od sto ljudi iz svih krajeva Hercegovine, što onih koji žive u Hercegovini, što onih koji su davno odselili, ali se u Hercegovinu vraćaju svako ljeto. Broj posjetitelja ove godine je za duplo premašio onaj od prošle godine. Mnogi iseljeni iz tog kraja stigli su na ovaj susret i svojim dolaskom podržali da bar jednom godišnje u mjestu gdje su odrasli bude živo i puno ljudi kao nekada.
Na festivalu se održala radionica žetve, ponuda hrane je bila iznimno bogata i tradicionalna, čuli smo gangu, vidjeli natjecanje u bacanju noževa koje je organizirao Stipe Pejić Flick iz Tomislavgrada, a pored svega bila je i prodaja domaćih proizvoda i ostalih biljnih pripravaka s područja Rakitna.
No, najzanimljivije je bilo prisjećanje na način kako se zimica u ne tako davno vrijeme na našim prostorima uzgajala. Od pripreme zemlje sve do kruha, alata koji su se koristili, slame koja se koristila za pokrove koji su znali izdržati i po sedamdeset godina (više nego današnja cigla) - za sve je to koristila slama i žito...
Radioposusje.ba (Z. Pišković)
Najnovije vijesti
