Danas je Dan sjećanja na žrtve komunističkog zlosilja u Županiji Zapadnohercegovačkoj, dan koji je županija proglasila u sjećanje na 66 ubijenih hercegovačkih franjevaca i 7 128 osoba koje su ubijene u Drugom svjetskom ratu i poraću od komunističkih struktura.
Nakon tri večeri svetih misa zadušnica koju su služene u samostanskoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije na Širokom Brijegu, danas je obljetnica jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca na Širokom Brijegu.
Na sami dan Obljetnice, u srijedu 7. veljače, program započinje u 16 sati molitvom pred ratnim skloništem, mjestom ubojstva i spaljivanja 12 franjevaca iz širokobriješkog samostana. Nastavlja se molitvom pred grobom gdje su trenutno pokopana 24-ica ubijena hercegovačka franjevca. Slijedi sveta misa zadušnica koju će predvoditi i na njoj propovijedati fra Jozo Grbeš, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije.
Osim ubojstva hercegovačkih franjevaca, Vicepostulatura postupka mučeništva „fra Leo Petrović i 65 subraće“ sjeća se i mnoštva puka koji je ubijen tijekom Drugog svjetskog rata i poraća kojih je samo u Županiji Zapadnohercegovačkoj ubijeno 7128 osoba.
Svete mise zadušnice tri dana uoči obljetnice za pobijene svećenike i narod predvodili su župnici rodnih župa pobijenih hercegovačkih franjevaca. Prvog dana fra Marin Karačić, župnik u Gorici-Sovićima odakle su dvojica ubijenih svećenika fra Križan Galić i fra Melhior Prlić, te čak 233 osobe koje su ubijene u toj župi u ratu i poraću. Drugog dana, sveto misno slavlje je predmolio fra Dario Dodig, gvardijan i župnik na Humcu. Iz župe Humac su inače dvojica ubijenih hercegovačkih franjevaca: fra Leonardo Rupčić i fra Kornelije Sušac. U Drugom svjetskom ratu i poraću iz ove župe je ubijeno 940 župljana. Svetu misu zadušnicu trećeg dana je predslavio fra Mario Knezović, župnik na Kočerinu. S Kočerina su inače dvojica ubijenih hercegovačkih franjevaca. To su fra Darinko Mikulić i fra Petar Sesar. U župnom uredu ubijena su također dvojica franjevaca: fra Valentin Zovko i fra Andrija Topić. K tomu, župa je u Drugom svjetskom ratu i poraću izgubila 408 osoba.
7. veljače 1945. godine
Partizani su 7. veljače 1945. zauzeli Široki Brijeg s namjerom da ga unište kao duhovno i kulturno središte hercegovačkih Hrvata. Osobito zbog poznate Gimnazije, velikog franjevačkog samostana i sjemeništa. Tih dana su ubili franjevce, ali i više desetaka ljudi u samom gradu. Odmah po primitku zapovijedi početkom veljače 1945., štab 8. dalmatinskog korpusa razradio je operativni plan napada na Široki Brijeg. U povlačenju druge dalmatinske brigade iz Donjega Graca prema Gostuši komandant brigade Bruno Vuletić naredio je 6. veljače 1945. likvidaciju šestorice širokobrijeških franjevaca. Detalji borbi s partizanskim jedinicama nisu poznati, no njemački izvori kažu da je samostan osvojen, u jačemu naletu partizanskih snaga u 15,30 sati. Franjevci, časne sestre i dobar dio gimnazijalaca nalazili su se na nekoliko mjesta. Najveći dio njih bio je u tim trenutcima smješten u podrumima franjevačke gimnazije i samostana te protuzrakoplovnome skloništu. Drugi dio franjevaca sklonište je potražio u obližnjoj franjevačkoj hidrocentrali, a jedna se skupina učenika zatekla u zgradi obližnjega konvikta. Partizani su provodili likvidacije franjevaca u dvjema skupinama. U prvoj skupini ustrijeljena su trojica franjevaca, a likvidacije su bile prekinute zbog iznenadnoga protuudara njemačko-hrvatskih snaga na položaje ispod samostana. Partizani su ostale franjevce zaključali u zbornicu. U kasnim poslijepodnevnim satima, likvidacije su ponovo nastavljene i tada je ubijeno preostalih devet franjevaca. Partizani su jednoga po jednoga franjevca izvodili iz zbornice pred skupinu vojnika ispred samostana, koji su ih tukli, maltretirali i onda ubijali. Uz franjevce, u tim je operacijama stradalo i civilno pučanstvo. Na temelju prikupljenih i dostavljenih podataka evidentirane je 7128 osoba ubijenih u Drugom svjetskom ratu i poraću.
Zbog svih opisanih događaja i činjenice da je dvaki deseti stanovnik zapadne Hercegovine ubijen pod terorom komunizma, Skupština Županije Zapadnohercegovačke je 4. veljače 2015. godine jednoglasno usvojila Odluku o proglašenju 7. veljače danom sjećanja – spomendana – na žrtve komunističkog zlosilja u Županiji Zapadno-hercegovačkoj, te je snažno osudila sve zločine koji su u ime totalitarnog komunizma počinjeni na prostorima Županije Zapadnohercegovačke i potaknula na promišljanje o veoma osjetljivim i kompleksnim pitanjima zajedničke povijesti i njezina očuvanja, kako bi sljedeći naraštaji mogli iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih prava.
Radioposusje.ba (Z. Pišković, foto: jabuka.tv)
Najnovije vijesti
