Baš na dan kad bi slavio svoj 81. rođendan, 8. srpnja, a skoro dvije godine nakon smrti prof. Benjamina Tolića, u Posušju je održan Dan Benjamina Tolića koji je pokrenut prošle godine kada je održan simpozij u čast ovom eruditu, domoljubu, diplomatu i filozofu, te književniku iz Posušja.
Ovaj dan i njegov program okupio je obitelj, suprugu Dubravku i kćer Ivu, brojnu rodbinu, prijatelje, suradnike i one koji su voljeli život koji je predstavljao pokojni prof. Benjamin Tolić.
Nakon uvodnih riječi načelnika općine Posušje Ante Begića, predsjednika Matice hrvatske ogranka Posušje Blage Kovača, predsjednice Zaklade Društva hrvatskih književnika u BiH, te predsjednice Južnohrvatskog ogranka DHK književnice Anite Martinac, dodjeljena je stipendija i nagrada koje nose ime Benjamina Tolića.
Stipendiju i nagradu „Benjamin Tolić“ utemeljila je Benjaminova supruga Dubravka u suradnji s predsjednicom Društva hrvatskih književnika – Južnohrvatski ogranak u BiH Anitom Martinac. Financiranje stipendije „Benjamin Tolić“ preuzela je u budućnosti Općina Posušje, a sredstva za Nagradu „Benjamin Tolić“ prikupljena su donacijama u Fond Benjamina Tolića pri Društvu hrvatskih književnika u Mostaru. Stipendija se sastoji od plakete, medalje (rad kipara Stjepana Divkovića) i novčanoga iznosa od 1 000 eura. Nagrada „Benjamin Tolić“ za najbolju knjigu na temu hrvatskog kulturnoga identiteta uz plaketu i nešto drukčije dizajniranu medalju Stjepana Divkovića podrazumjeva i 2 000 eura.
Tako je stipendiju „Benjamin Tolić“ dobila učenica Gimnazije fra Grge Martića Posušje Jelena Čamber za izvrstan uspjeh tijekom školovanja u posuškoj gimnaziji, izvrstan uspjeh u glazbenoj školi te brojna postignuća na natjecanjima i izvannastavnim aktivnostima. „Jako sam zahvalna na ovoj nagradi. Prošle godine sam pjevala na otkrivanju spomenika Benjaminu Toliću sa zborom glazbene škole, nisam mogla zamisliti da ću ove godine primiti stipendiju u čast ovom velikanu. Meni je ovo daljnja motivacija da nastavim raditi“, kazala nam je Jelena.
Nagrada „Benjamin Tolić“ za najbolju knjigu na temu hrvatskog kulturnoga identiteta dobio je Ivan Šimić za svoju knjigu pod naslovom „Matijino stoljeće rata“. „Sretan sam i ponosan. Ja sam pomalo autsajder u ovim spisateljskim i književnim krugovima, tako da sam počešćen jer ovo je potvrda da sve ovo što sam uložio da to vrijedi i da su to ljudi prepoznali“, kazao je za naš radio autor Ivan Šimić. „Matijino stoljeće rata“ je hrvatska priča o dvadesetom stoljeću u kojoj se isprepliću fikcija i stvarni događaji. Šimić nam je otkrio da je inspiracija došla iz obiteljske priče, o Matiji, sestri njegovoga djeda. Matija je rođena je 1912. godine. Toj je ženi u prvome od njena tri rata ubijen je otac, u drugome joj je ubijen muž, a u trećemu sin i unuk. Matija je umrla 1995. godine, nakon svih tih tragedija kroz četiri generacije.
„Benjaminov zbornik: U čast eruditu i domoljubu“
U nastavku programa predstavljen je zbornik pod naslovom „Benjaminov zbornik: U čast eruditu i domoljubu“. Riječ je o zborniku radova sa Simpozija Benjaminu Toliću održanog u Posušju 10. kolovoza 2023. godine. Bio je to simpozij koji je okupio brojne prijatelje i suradnike koji su u nekom djelu ili većinu života surađivali i prijateljevali s pokojnim Benjaminom. Oni su tada donijeli prevrijedna iskustava. Tu su dakle, okupljeni tekstovi sa simpozija posvećenoga životu i djelu Benjamina Tolića, ali i neki naknadno napisani tekstovi autora koji su svojim prilozima željeli dati doprinos ovomu zborniku. Svi su oni okupljeni u zbornik pod naslovom „Benjaminov zbornik: U čast eruditu i domoljubu“. Urednik zbornika je gosp. Božidar Petrač. Nakladnici Ogranak Matice hrvatske u Posušju i Alfa Zagreb.
„Na tom simpoziju se govorilo iz različitih vidova o životu Benjamina Tolića, o njegovom djelovanju, političkoj filozofiji, političkim gledištima, o njegovoj beskompromisnoj naravi i stamen čovjeku koji je držao do svojih gledišta, do svog političkog i moralnog bića. Tu su i sjećanja njegovih prijatelja koji su posve osobne naravi. Tu su i radovi znanstveno – stručnog karaktera koji govore o njegovom savršenom osjećaju za hrvatski jezik, njegovom stilu, njegovoj političkoj filozofiji, govore o njegovim uzorima u politici, a to su prije svih Ante Starčević i Eugen Kvaternik. On je također čvrsto prijanjao uz predsjednika Tuđmana. Poseban pak dio zbornika posvećen je njegovoj političkoj ostavštini. U zborniku ga vidimo i kroz njegove razgovore, taj njegov kremeni karakter. Dakle, zbornik koji s jedne strane osvjetljava njegov život i njegovo djelovanje, a s druge strane zbornik koji može poslužiti onima koji će se tim poslom baviti budu li pisali noviju političku povijest hrvatskoga naroda. Naravno da bez Benjaminovih knjiga i bez ovoga zbornika ta stvar bi bila znatno otežana. Osobito se to misli na prevrate u hrvatskoj politici nakon 2000e godine“, kazao je za naš radio akademik Božidar Petrač, glavni urednik zbornika.
Književnik Damir Pešorda je pak istaknuo ulogu Benjamina Tolića za Hrvatsku, prije, tijekom, ali i nakon Domovinskog rata. „On se u tom djelovanju nikada nije isticao, niti stavljao u prvi plan. Zato mislim da je ovaj zbornik nekakv dug koje je ovo društvo imalo prema njemu“, istaknuo je Pešorda.
Smiljanka Škugor Hrnčević je Benjaminova kolegica iz HINA-e. Ona se također prisjetila Benjamina Tolića kroz svoje izlaganje donoseći neke anegdote iz vremena zajedničkog rada kada je bio na čelu HINA-e krajem devedesetih.. Ona se najviše sjeća njegova domoljubnog karaktera. „Po mom iskustvu, on je bio istinski domoljub. Domoljub koji se nije hvastao svakodnevnim stvarima. Osobno cijenim njegove doprinose novinarstvu koje primjenjujem i dan danas kada pišem“, kazala je Smiljanka Škugor Hrnčević.
Ogranak Matice hrvatske u Posušju u suradnji sa Zakladom Društva hrvatskih književnika u Bosni i Hercegovini, te Južnohrvatskim ogrankom Društva hrvatskih književnika su organizatori ovog predstavljanja. No, ne možemo ne spomenuti dr. sc. Dubravku Oraić Tolić, redovitu profesoricu u mirovini, potpredsjednicu Matice Hrvatske, ali prije svega suprugu pokojnog Benjamina Tolića. Zbog njezine ljubavi prema suprugu, njegovom životu i ostvaštini ova večer je i upriličena. „Moj Benjamin se želio uvijek vraćati u svoj zavičaj. I sada se vratio preko svojih knjiga i preko uspomena. Ja sam bila u sjeni svih ovih projekata, a to su učinili Zavičajno društvo Posušje, te gospođa Anita Martinac. Svima im zahvaljujem, jer su uložili energiju da se moje emocije presele ovamo i da se moj Benjamin napokon vrati u svoj zavičaj, pa čak i uo vom obliku kao inspiracija budućim generacijama“, kazala je akademkinja Dubravka Oraić Tolić, supruga pokojnog Benjamina Tolića.
„Prije svega, drago mi je da smo se svi našili u ovom zajedničkom cilju. Danas smo predstavili zbornik radova, iznimnih radova velikih imena hrvatske scene. Također je napravljena još jedna knjiga, uspomena na prošlogodišnji događaj. Sve se lijepo zaokružilo. Stipendiju je preuzela općina Posušje na čemu smo posebno zahvalni, radimo na tome da nagrada „Benjamin Tolić“ bude udomljena u ovoj županiji i da ćemo dobiti potporu Vlade ŽZH. Svi mi koji smo ga poznavali znamo da je Benjamin Tolić bio skroman čovjek, samozatajno radio... Nama mlađim književnicima je bio potpora, prepoznavao je talente, na bilo koji način on je uspio dati doprinos. Svi ovdje osjećamo da mu dug trebamo vratiti, a djela koja je ostavio to i zavrijeđuju“, kazala je Anita Martinac, predsjednica Zaklade Društva hrvatskih književnika u BiH, te predsjednica Južnohrvatskog ogranka DHK književnica Anita Martinac.
Radioposusje.ba (Z. Pišković)
Najnovije vijesti
