Radioposusje
- 26.11.2021.

Jučer, 25. Studenoga, odlukom Ujedinjenih naroda obilježen je Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Gorući je ovo problem pa za većinu čak i tabu tema, pogotovo kada je u pitanju naše društvo i zajednica. Razgovarali smo stoga sa profesoricom Danielom Jurčić, docenticom i predavačicom mnogobrojnih kolegija na studiju novinarstva na Filozofskom fakultetu u Mostaru, koja kroz svoj rad i djelovanje već dugi niz godina proučava stanje i položaj žene u društvu.

Jučer je obilježen Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Jedinstven je ovo i zapravo jedan od rijetkih datuma kada se javno progovara o ovoj temi, zar ne?

- Tako je. Ovaj datum se obilježava od 1999. godine u čast sestara Mirabal, četiri sestre koje je u Dominikanskoj Republici dao ubiti jedan diktator. O položaju, ulozi i statusu žene se govori samo na taj dan, i na još jedan, a to je 8. Ožujak. Čini mi se da je to jako nedovoljno. Ako promatramo kakav status danas ima žena u bh. društvu, ali i šire, a mi smo dobro zagazili u 21. Stoljeće, mislim da bismo na ovu temu trebali diskutirati svakodnevno.

 Iz Vaše perspektive, kakav je položaj žene konkretno u Bosni i Hercegovini kada je riječ o društvenom statusu?

- U mnogim intervjuima me to pitaju i uvijek dajem isti odgovor; kako kod koje žene, ne možemo generalizirati i kazati da su sve žene u jednakom položaju jer nisu. Njihov položaj ovisi o mnogim čimbenicima, o njezinoj emancipaciji, odgoju, obrazovanju, o sredini u kojoj živi. Izuzetno je važno spomenuti i ekonomsku neovisnost, međutim suština problema je da je više onih žena koje su po svom statusu ugrožene nego onih koje po svom statusu nisu. Mislim da je nužno mijenjati svijest o ulozi žene u društvu i važno je napomenuti da mi ne tražimo superiornost već ravnopravnost.

Može li se kazati da ipak ima nekog pomaka u emancipaciji žena u odnosu na prošla vremena?

- Naravno da pomaka ima, međutim meni se, kako proučavam tu temu, čini da je ženi emancipacija odmogla, a ne pomogla. Došle smo u fazu kada mi žene želimo obitelj i karijeru. Mi to možemo međutim imamo tzv. dvostruku opterećenost. Želimo biti savršene majke, dobre supruge, dobre domaćice no istovremeno želimo imati karijeru. Mi to i radimo, no govoreći iz svog iskustva, to nas opterećuje.

Pod terminom „nasilje“ uz standardne oblike,  podrazumjeva se svakako i bilo kakav oblik diskriminacije i ugnjetavanja. Kako to komentirate?

-  Što se tiče nasilja, ono se pojavljuje u čitavom spektru oblika, većina oblika je i dalje nevidljiva i skrivena i ona se događa unutar četiri zida. Nasilje se događa svakodnevno i svugdje, može se dogoditi svakoj ženi. Važno je naglasiti da nasilje nije posljedica ženinog ponašanja, nego sustava patrijarhata. Rekla bih da je nasilje namjerni način ponašanja, mada je pojam nasilja nad ženama rodno neutralan i kao takav bi trebao podrazumjevati oba spola.

Kada je riječ o obiteljskom nasilju, tu  svakako možemo izdvojiti nasilje nad ženama, jer upravo ono ima velike posljedice, ne samo na djecu i obitelj, nego i na zajednicu i društvo u cjelini.

- Razmjer problema nasilja nad ženama je zapanjujući. Možda toga nismo ni svjesni, zato što mediji o tome dovoljno ne govore. Alarmantna je informacija da je svaka treća žena u Europi iskusila fizičko ili seksualno nasilje, a to je uistinu zastrašujuće. Nasilje u braku je u novije vrijeme istaknuto kao društveni problem , posebice u pandemiji. Svaka kriza za sobom ponese loš status žene, pa tako i u ovoj pandemiji. Nasilje u braku je veliki društveni problem i imamo naznake da je u porastu.

Dotaknuti ćemo se i teme nasilja nad ženama u medijima, iz razloga što je uloga i utjecaj medija u društvu i na društvo  neosporno velika. Po Vašem mišljenju, prezentiraju li mediji jednako žene i muškarce općenito, i kakvo je Vaše mišljenje o izvještavanju konkretno o temi nasilja nad ženama?

-  Pratim tu temu cijeli svoj radni vijek, 15 godina proučavam kako se tretirani muškarci i žene u medijima i mogu reći da oni definitivno nemaju jednak tretman. „Žuti“ mediji imaju jedan cilj , a to je profit; senzacija, dakle vijest i ništa drugo. Vijesti o nasilju nad ženom se uglavnom pišu na senzacionalistički način. Mislim da se ova tema mora staviti u jedan ozbiljan medijski diskurs, razgovarati o analitičnim stvarima kada je nasilje nad ženama u pitanju, a ne samo prenijeti puku informaciju. Mislim da je to apsolutno pogrešan pristup. Dakle, ozbiljan medijski diskurs je riješenje koje bih ja ponudila.

U Vašem dugogodišnjem radu, sve ono za što se zalažete kada je riječ o ovoj temi, pretvorili ste i u pisanu riječ, kažite nam nešto o Vašim objavljenim  djelima.

-  Imam 20 i nešto znanstvenih radova koji se tiču problematike ravnopravnosti spolova u bh. društvu, ali ono s čime sam najviše ponosna jest moja knjiga koja je izišla prije godinu i pol dana. Dobro je prihvaćena, našla sam način kako će doći do određenih struktura. Knjiga je skup svih mojih dosadašnjih radova i moje doktorske disertacije, no ono na što sam najviše ponosna jest da je ona jedno od rijetkih znanstvenih dijela na području Bosne i Hercegovine koja se bavi ovom problematikom. Pisala sam o položaju i ulozi žene u bosanskohercegovačkom društvu, o njezinom statusu, a prišla sam problemu s mnogih aspekata.

Imate li neku poruku za javnost vezano za ovu temu?

- Poručiti ću svima, bez obzira kojeg ste spola, da moramo svi zajedno početi mjenjati stavove o ulozi žene u društvu. Ženu apsolutno moramo staviti i pozicionirati u njezine realne društvene okvire, jer mislim da ćemo samo na taj način imati moderno, europsko, a u konačnici jedno zdravo društvo!

Podsjećamo, na jučerašnji datum, 25. Studenoga, obilježen je  Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, a obilježava se sa svrhom podizanja svijesti o činjenici da su žene diljem svijeta izložene  psihičkom i fizičkom nasilju i svim drugim oblicima nasilja.

Upravo zbog toga, Kampanja 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja počela je jučer , a trajat će do 10. prosinca kada se obilježava Međunarodni dan ljudskih prava. S ciljem podizanja svijesti o problemu nasilja nad ženama, udruga „Novi put“ će povodom obilježavanja 16 dana aktivizma na području Hercegovačko-neretvanske županije i Županije Zapandohercegovačke organizirati ulične akcije, predavanja o rodno zasnovanom nasilju i sprječavanju nasilja u vezama.

Aktivnosti kampanje provodit će se u okviru projekta „Sprječavanje rodno zasnovanog nasilja na području Hercegovačko Neretvanske Županije i ŽZH“, kojeg financira Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država.

 

Radioposusje.ba