18. studenog 1991. godine, uspostavljena je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, sa sjedištem u Grudama, a potom u Mostaru. U njen sastav ušlo je 30 općina: Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Dobretići, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Uskoplje, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno.
Kontekst vremena
U kojem je kontekstu došlo do odluke o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg Bosne za naš radio je govorio sudionik tadašnjih događaja, a današnji predsjednik Vlade ŽZH Zdenko Ćosić. Ćosić, naglašava da je, kada se promatra nastajanje HZ Herceg Bosne, ključna riječ kontekst, pojasnivši da se mora uzeti u obzir kontekst vremena te povijesni trenutak u kojem je nastajala Herceg Bosna. „Nastala je jer su to zahtijevale okolnosti. Naime, središnja vlast u Sarajevu je bila potpuno nemoćna zaštiti državu i njezine građane od agresije. Nakon što su muslimani osnovali svoje Nacionalno vijeće za obranu muslimanskog naroda sredinom 1991. godine, Srbi su osnovali svoju takozvanu Srpsku republiku Bosnu i Hercegovinu, Hrvati da bi se zaštitili od opasanosti koja je prijetila u studenom 1991. godine su osnovali Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu kako bi organizirali život na ovom prostoru koji je bio potpuno izvan jurisdikcije središnje vlasti u Sarajevu“, kazao je Ćosić o okolnostima nastanka Hrvatske zajednice Herceg Bosne.
Vladimir Šoljić, počasni predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i ratni ministar obrane je govoreći o okolnostima u kojima su se Hrvati samorganizirali istaknuo da treba imati u vidu da je tadašnje muslimansko vodstvo imalo svoje kalkulacije. „Nema tu dileme. Muslimani su kalkulirali, oni su planirali dobiti državu na sukobu Hrvata i Srba. To nije upalilo. Hrvati su na vrijeme shvatili da se treba braniti i to uradili i to vrlo uspješno“, kazao je Šoljić za naš radio. Šoljić je kazao i da je znakovito da gdje nije bilo Herceg Bosne danas nema Hrvata. „Mislim da Hrvati kao narod mogu biti ponosni. Naravno, bilo je nažalost i krajeva gdje smo imali velike gubitke. No, generalno, Hrvati su pobjednici rata bili. Stvorena je Hrvatska država, prvi put smo ratovali za svoje interese, a ne za tuđe. U suštini, možemo biti ponosni na vrijeme koje smo tada živjeli. Nažalost, o svemu najbolje govori podatak da tamo gdje HVO nije bio organiziran, tamo danas Hrvata nema niti su se vratili“, kazao je Šoljić.
Nesposobnost ili nehtijenje tadašnjeg Sarajeva za organiziranjem obrane
Ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ŽZH Mladen Begić je pak istaknuo kao ključnu stvar u to vrijeme postavljajući pitanje kolika je uopće bila sposobnost tadašnje vlasti u Sarajevu da učini nešto po pitanju donošenja odluka i obrane Bosne i Hercegovine. „Prvenstveno mislim na obranu cijele Bosne i Hercegovine. Prijetnja se tada već vidjela u Republici Hrvatskoj, tamo su bila već velika stradanja, kod nas ovdje je već napadnuto selo Ravno… E sad, jesu li vlasti u tadašnjem Sarajevu ignorirale te činjenice ili uistinu nisu imale nikakvih sposobnosti za donošenje ikakvih odluka. Uglavnom, država nije smogla snage, nije mogla ili nije htjela, ali nije organizirala obranu naroda od agresije. Rezultat toga je bilo organiziranje hrvatskog naroda i hrvatske politike na prostorima Bosne i Hercegovine u Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu da bi se pripremili po svim elementima na obranu od agresije, spasili hrvatski narod na stoljetnim ognjištima, obranili domove i živote hrvatskog naroda“, kazao je ministar Begić za naš radio.
Samostalna Bosna i Hercegovina Hrvatima je bila prvi izbor
HZ Herceg Bosna kasnije je prerasla u Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu koju političko Sarajevo osporava i prišiva joj pogrdne epitete, iako je ona nastala kao izraz volje i želje hrvatskoga naroda za slobodom i političkim organiziranjem i nikada nije osporavala Bosnu i Hercegovinu, koliko god to neki željeli prikazati takvim. Ona je Washingtonskim sporazumom unesena u Federaciju Bosne i Hercegovine. „Svi su nešto unijeli. Treba znati da je to bilo vrijeme kada smo mi bili u zajedničkoj državi Jugoslaviji. Mi smo bili ponosni što smo doprinijeli osamostaljenju Bosne i Hercegovine, iako se taj ponos s vremenom istopio tijekom ovih godina. Mi smo kao konstitutivan narod od prvog dana imali politiku koja se pokazala ispravnom, a naša politika je bila zagovarati samostalnu Bosnu i Hercegovinu neovisnu od Beograda. Danas oni mogu fabricirati povijest, ali ovo su činjenice. Oni koji se danas nazivaju bosanskim patriotima prihvatili su ovu državu tek kada su sve druge opcije otpale“, kazao je Ćosić za naš radio.
HZ HB u punoj kampanji kriminaliziranja
Govoreći o svim mogućim osporavanjima Hrvatske zajednice Herceg Bosne kojima danas svjedočimo najčešće kroz sintagmu tzv. udruženog zločinačkog podhvata, predsjednik Vlade ŽZH Zdenko Ćosić naglašava da činjenice ipak nitko ne može osporiti. „Javnost diktiraju središnji mediji. No, činjenice to neće promijeniti. Samo, nažalost, ta proizvodnja zaborava stvarnog stanja, proizvodnja neke nove falsificirane historiografije indoktrinira mlade ljude. Trebalo bi više posvetiti pažnje činjenicama, a ne fabricirati događaje jer time ništa dobro ne dobivamo. Mi svi znamo što je značila Herceg Bosna. Danas neke nove politike pokušavaju iskriviti sliku, proglasiti nepoželjnim i neprijateljskim sve politike koje nisu kompatibilne politici građanske Bosne i Hercegovine. No, ta politika građanske Bosne i Hercegovine koja podrazumijeva brisanje sastavnica Bosne i Hercegovine koju je kao takvu tvore, a to je i brisanje nacionalnog identiteta najviše šteti Bosni Hercegovini. Mislim da ako želimo ovu državu napraviti samoodrživom i naprednom da bi te ekstremne opcije trebalo odbaciti, posvetiti se traženju unutarnjeg konsenzusa. Jer ne može nijedna država opstati ako se ona pokušava kontrolirati mehanizmima prisile“, smatra Ćosić.
Bosna i Hercegovina uvijek je bila i država hrvatskog naroda
Ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ŽZH Mladen Begić je istaknuo da se ratno vrijeme i ovo današnje u smislu borbe za hrvatsko pitanje svakako može usporediti. Nekad se borilo puškom, a danas imamo problem derogiranja ustavom zajamčenih prava hrvatskoga naroda za koja se opet i ponovo borimo. „Možemo usporediti ta dva vremena. Mi smo se tada borili za svoj legitimitet, za slobodnu i cjelovitu Bosnu i Hercegovinu izlaskom na izbore, borili smo se za izlazak iz Jugoslavije koja nije ništa predstavljala osim velikosrpstva i beogradske politike. Danas u ovom vremenu borimo se za izborno zakonodavstvo jer mi smo isto tako kao i ostala dva naroda vlasnici ove države, u nju smo unijeli Herceg Bosnu, svoje oružane snage, stvorili smo je i zato polažemo pravo na ovu državu kao i ostala dva naroda. Stoga nećemo dopustiti da nam drugi biraju predstavnike, nećemo se odreći svoje konstitutivnosti, niti se odreći Bosne i Hercegovine jer ona i nama pripada“, kazao je ministar Begić.
Radioposusje.ba (tekst: Z. Pišković)
Najnovije vijesti
