Poruka greške

  • Warning: array_key_exists() expects parameter 2 to be array, null given u theme_image_formatter() (red 605 od /home/radiopo1/public_html/modules/image/image.field.inc).
  • Warning: array_key_exists() expects parameter 2 to be array, null given u theme_image_formatter() (red 605 od /home/radiopo1/public_html/modules/image/image.field.inc).
  • Warning: array_key_exists() expects parameter 2 to be array, null given u theme_image_formatter() (red 605 od /home/radiopo1/public_html/modules/image/image.field.inc).
  • Warning: array_key_exists() expects parameter 2 to be array, null given u theme_image_formatter() (red 605 od /home/radiopo1/public_html/modules/image/image.field.inc).
  • Warning: array_key_exists() expects parameter 2 to be array, null given u theme_image_formatter() (red 605 od /home/radiopo1/public_html/modules/image/image.field.inc).
  • Warning: array_key_exists() expects parameter 2 to be array, null given u theme_image_formatter() (red 605 od /home/radiopo1/public_html/modules/image/image.field.inc).
  • Warning: array_key_exists() expects parameter 2 to be array, null given u theme_image_formatter() (red 605 od /home/radiopo1/public_html/modules/image/image.field.inc).
Radioposusje
- 21.01.2019.

Na ljutom kršu Bukovice, u Općini Ervenik nedaleko od Knina, gradi se najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj i široj regiji snage 142 megavata. Vrijednost projekta je vrtoglavih 1,8 milijardi kuna. Za usporedbu, Pelješki će most koštati Hrvatsku nešto više od dvije milijarde kuna. Iza investicije kod Knina stoji grupacija Lager iz Posušja u vlasništvu Milenka Bašića, jednog od najmoćnijih poslovnih ljudi u BiH. Projekt se razvijao punih 16 godina, prva je lopata zabijena krajem prošlog ljeta, a ovaj tjedan kreće postavljanje vjetroturbina. Tportal je prva medijska redakcija koja je posjetila gradilište prošlog četvrtka

Vjetroelektrana službenog imena Krš-Pađene imat će ukupno 48 vjetroturbina. Smještena je na kamenitoj visoravni površine 21 kilometar kvadratni. Donedavno su njome vladali čagljevi i druga zvjerad, a sad gospodari teška mehanizacija.

‘U odmakloj smo fazi zemljanih radova. Probili smo oko 42 kilometra pristupnih putova, a toliko ćemo postaviti i srednjenaponskih kablova. Gradi se trafostanica, ključan dio vjetroparka. Idući tjedan krećemo s postavljanjem prvih stupova, visokih 134 metra. Kad se na njih postavi turbina, vrh elipse bit će na 200 metara. To su najveće vjetroturbine u Hrvatskoj. U svaki temelj jedne vjetroturbine ide 570 kubika betona te 90 tona armaturnog i nosivog čelika…’, kao iz rukava zasipa nas brojkama Jakov Jukić, član uprave tvrtke C.E.M.P., a ona je dio Lager grupacije i nositelj projekta.

Jukić nas je proveo kroz gradilište na kojem je radilo oko 200 ljudi. Za razliku od vašeg novinara, kojem je pogled bježao na obližnje vrhove Dinare i Svilaje, oni nisu imali vremena za uživanje u prirodi. Osim prisutnosti direktora, na užurbanost ih je tjerala bura. Iako ne pretjerano jaka, ipak je nemilice grizla.

‘Radovi, uz neka sitna kašnjenja, zasad idu prema planu te je ukupna izgrađenost već na 70 posto odrađenog. Najveći problem nam zna raditi bura. Trenutno uz ovu opremu na gradilištu imamo puna skladišta u lukama Zadar i Ploče, a dopremili su nam je partneri iz Njemačke. Plan je da se do sredine ožujka postavi sedam vjetroturbina snage 20 megavata, a do početka jeseni trebalo bi proraditi svih 48 vjetroturbina. Zatim imamo period probnog rada i do kraja godine vjetropark će biti pušten u rad’, objašnjava Jukić.

Do postavljanja prvih stupova gradilištem trenutno dominira ogromna dizalica od oko 1150 tona veličine je obiteljske kuće i pomoću nje postavit će se sve vjetroturbine. Riječ je o najmodernijem stroju takve vrste, čija je cijena oko 50 milijuna kuna.

‘Na nju još nije montiran kran dugačak 150 metara. Tad je još impresivnija. Pomoću nje možemo podići terete do 750 tona, a na visini od 150 metara kapacitet dizanja joj je 160 tona. Toliko je velika da se ne može samostalno kretati gradilištem. Kad postavimo jednu vjetroturbinu, tad dizalicu moramo razmontirati i preseliti do temelja druge vjetroturbine. Uz nju će nam trebati dva i pol do tri dana da postavimo čitavu konstrukciju’, s vidljivim ponosom kaže Jukić.

Potjerani burom i glađu, selimo se u obližnju gostionicu Kod Pere u selu Radučić, gurmansku meku za sve one koji vole janjetinu i prasetinu s ražnja. Ondje nas je dočekao Dragan Stipić, izvršni direktor Lagera.

Kompanija iz Posušja regionalni je lider u prodaji građevinskih strojeva i rudarske opreme te je generalni zastupnik najvećih svjetskih proizvođača građevinskih strojeva (Hyundai, Terex, Tesab itd.). Ima više od 300 zaposlenih i, osim u zemljama bivše Jugoslavije, posluje u Albaniji i Švicarskoj. Godišnji prihodi joj se kreću oko 65 milijuna eura (oko 500 milijuna kuna). Zadnjih godina snažno ulaže u rudarstvo, kamenolome i obnovljive izvore energije, a u Ljubuškom ima tvornicu za proizvodnju prikolica i poluprikolica za transport specijalnih tereta. Krajem 2017. Lager je potpisao i sporazum o realizaciji projekta termoelektrane u BiH, vrijedan preko 500 milijuna eura.

Uz vjetroelektranu Krš-Pađene u Hrvatskoj, Lager ima u planu graditi vjetroelektranu Gradina (42 megavata) kraj Tomislavgrada u BiH.

‘Cilj nam je postati regionalni lider u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, ali i vodeća firma u logistici, montaži i transportu opreme za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Zbog toga smo i nabavili najmoderniju opremu za transport i podizanje, u koju smo uložili preko 13 milijuna eura’, ističe Stipić.

Projekt Krš-Pađene, odnosno tvrtku C.E.M.P., preuzeli su 2012. od investitora iz Austrije koji su se dotad devet godina bezuspješno borili sa Scilama i Haribdama hrvatske birokracije.

‘Velik je to problem za sve ulagače u Hrvatskoj. Projekt sve dosad nije realiziran zbog usporenosti institucija, neusklađenosti zakona i česte promjene raznih pravilnika. Svaka nova promjena traži prilagodbu, jako puno rada i čekanja. U drugim europskim zemljama ovakvi projekti se razviju u roku od godinu do dvije. To daje šansu investitorima da uspiju. Ako nešto traje 16 godina, tad možda nikad nećete dočekati povrat investicije’, naglašava Stipić.

Abcportal.info