Komemorativnim skupom u dvorištu vukovarske bolnice te kolonom sjećanja gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata Vukovarci ali i cijela Hrvatska prisjetit će se u ponedjeljak, na 28. obljetnicu sloma obrane Vukovara, najbolnijih dana u novijoj povijesti toga grada.
Tijekom gotovo tromjesečne opsade Vukovara stradalo je 2.717 hrvatskih branitelja i civila, a grad je gotovo sravnjen sa zemljom.
Večeras će u organizaciji posuške frame nakon večernje mise u 18 sati u crkvi biti upriličen mimohod ulicama Posušja te molitva i paljenje svijeća na Trgu hrvatskih branitelja za žrtve Vukovara.
Vukovar
Bitka za Vukovar počela je 25. kolovoza 1991. kada su bivša JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na Vukovar. Hrvatska vojska organizirala je nekoliko pokušaja deblokade Vukovara na koji je znalo dnevno padati i do 11.000 bombi, granata i raketa, a među napadima najizloženijim objektima bila je bolnica na koju je padalo svakodnevno prosječno 700 granata. Nakon posljednjeg neuspjelog pokušaja deblokade, 12. i 13. studenoga, skupine branitelja pokušavale su samostalno izaći iz opkoljenog Vukovara i dokopati se slobodnog vinkovačkog područja.
Opkoljeni Vukovar branilo je oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu hrvatske vojske. Nakon gotovo tromjesečne vojne opsade obrana grada slomljena je 18. studenoga 1991. godine. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.
28. obljetnica
U ponedjeljak, 18. studenoga, na 28. obljetnicu sloma obrane Vukovara, nakon okupljanja pred vukovarskom bolnicom i prigodnog komemorativnog programa (10 sati), sudionici obilježavanja, predvođeni hrvatskim braniteljima i članovima obitelji ubijenih, poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Vukovara, krenut će u Koloni sjećanja prema Memorijalnom groblju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata gdje će najviša državna i ostala brojna izaslanstva polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odati počast poginulima u obrani Vukovara (12,30 sati). Misu zadušnicu na groblju će u 13 sati predvoditi biskup mostarsko-duvanjski, mons. Ratko Perić.
Škabrnja
Pokolj u Škabrnji izveli su četnici iz susjednih srpskih sela uz pomoć JNA, dana 18. studenoga 1991. godine. Tog dana ubijene su 43 osobe, a ukupno su u Škabrnji tijekom Domovinskoga rata ubijene 84 osobe hrvatske nacionalnosti, 26 branitelja i 58 civila.
Napad na Škabrnju započeo je žestokom topničkom paljbom, upadom tenkova i oklopnih vozila iz pravca Biljana Donjih i Zemunika Gornjeg (srpskih sela). Stanovnici Škabrnje su se sklonili u podrume. Agresor je žene i djecu izvukao iz podruma i ubio 43-je hrvatskih civila. Ubojstva civila izvršena su vatrenim oružjem, tupim predmetima te gaženjem tenkom. Neke su žrtve mučili prije nego što su ih ubili. O zvjerskom ponašanje pobunjenih Srba i nekih pripadnika JNA postoje i svjedočanstva vojnika JNA koji su bili sudionici napada i razaranje Škabrnje.
JNA je htjela zločin zataškati, ali je pod pritiskom predstavnika Međunarodnoga crvenog križa i europskih promatrača hrvatskoj strani na Musapstanu kod Zadra predala 35 tijela u crnim najlonskim vrećama, a naknadno još 9 tijela, ukupno 44 žrtve. Tijela su dovezena iz Škabrnje u ukradenim teretnim kamionima. Kod osnovne škole bila je još jedna masovna grobnica koja je otkrivena nakon oslobađanja Škabrnje. U toj masovnoj grobnici bila su tijela osoba koje su ostale u Škabrnji.
Po okončanju napada, Srbi su Škabrnju spalili i u potpunosti uništili. Katoličku crkvu su do temelja srušili. Nakon što je opustošeno selo, kraj je miniran.
Hina/narod.hr/radioposusje.ba
Najnovije vijesti
