Poruka greške

  • Warning: array_key_exists() expects parameter 2 to be array, null given u theme_image_formatter() (red 605 od /home/radiopo1/public_html/modules/image/image.field.inc).
  • Warning: array_key_exists() expects parameter 2 to be array, null given u theme_image_formatter() (red 605 od /home/radiopo1/public_html/modules/image/image.field.inc).
  • Warning: array_key_exists() expects parameter 2 to be array, null given u theme_image_formatter() (red 605 od /home/radiopo1/public_html/modules/image/image.field.inc).
  • Warning: array_key_exists() expects parameter 2 to be array, null given u theme_image_formatter() (red 605 od /home/radiopo1/public_html/modules/image/image.field.inc).
  • Warning: array_key_exists() expects parameter 2 to be array, null given u theme_image_formatter() (red 605 od /home/radiopo1/public_html/modules/image/image.field.inc).
  • Warning: array_key_exists() expects parameter 2 to be array, null given u theme_image_formatter() (red 605 od /home/radiopo1/public_html/modules/image/image.field.inc).
  • Warning: array_key_exists() expects parameter 2 to be array, null given u theme_image_formatter() (red 605 od /home/radiopo1/public_html/modules/image/image.field.inc).
  • Warning: array_key_exists() expects parameter 2 to be array, null given u theme_image_formatter() (red 605 od /home/radiopo1/public_html/modules/image/image.field.inc).
martin
- 21.07.2017.

Hodočašće župnog zbora i župljana iz Vira u Boku kotorsku, Zaljev hrvatskih svetaca

U ponedjeljak 17. i utorak 18. srpnja članovi župnog zbora iz Vira predvođeni svojim župnikom don Ilijom Drmićem boravili su u Boki kotorskoj. Njima su se pridružili i župljani zainteresirani za posjet ovom, kako ga nazivaju, Zaljevu hrvatskih svetaca. Među njima je i umirovljena časna sestara Miranda Petric, rodom iz Zagorja, koja je i sama proboravila desetak godina u Kotoru na službi, sve do Domovinskog rata. Tijekom dvodnevnog boravka posjećuju drevne gradove Boke kotorske čija povijest i znamenitosti te krajolik kao iz bajke ostavljaju bez daha. Od velike kulturne baštine 70 posto čine crkve. U Boki kotorskoj ima čak 180 crkava, kapela, župnih kuća i samostana. Od 630 tisuća stanovnika u Crnoj Gori danas živi oko 22 tisuće Hrvata. Tijekom puta vrijeme se kratilo pjesmom zbora, a prije ulaska u svaki od gradova, zahvaljujući župniku don Iliji, hodočasnici imaju prigodu čuti tek neke od značajnih podataka iz njihove bogate povijesti.

Tragovi Hrvata i katoličanstva duboko utkani u povijest Boke

            Na putu do Boke hodočasnici se zaustavljaju u Trebinju, gradu koji je nekada bio sjedište Trebinjsko-mrkanske biskupije, ali je od 1890.godine ta biskupija pod jurisdikcijom mostarsko-duvanjskoga biskupa. Iz Trebinja se hodočasnička skupina upućuje prema crnogorskoj granici, po čijem prelasku se stiže u Herceg Novi, rodni grad sv. Leopolda Bogdana Mandića.  U gradu danas živi oko 13 000 stanovnika od čega je 1500 Hrvata i katolika. Stari grad osnovao je 1382. godine kralj Stjepan Tvrtko I. Kotromanić i do 1687. godine bilo je u sastavu Trebinjsko-mrkanske biskupije. Grad se prvo zvao Sveti Stjepan, po sv. Stjepanu Prvomučeniku, potom dobiva naziv Novi. Stjepan Vukčić Kosača pritisnut od Turaka povlači se u svoju tvrđavu u Novom, gdje umire 1466. Godine. Otada se ovaj grad naziva Herceg Novi. Kralju Tvrtku u čast podignut je brončani spomenik na obali ispred staroga grada. U starom gradu hodočasnici su se pomolili u crkvi Sv. Leopolda. Prema svečevoj želji u rujnu ove godine u Herceg Novi će biti dopremljeno njegovo neraspadnuto tijelo.  

Iz Herceg Novog putuje se priobaljem do Risana, jednog od najstarijih naselja na Mediteranu koje se spominje još u 4. stoljeću pr. Krista. Risan je bio prijestolnica Ilirskog kraljevstva iz kojeg je vladala Ilirska kraljica Teuta. Među 2000 stanovnika u njemu danas živi 50-tak Hrvata. Iduće odredište je grad Perast. Bio je naseljen još u pretpovijesti. Sam naziv potječe od Ilirskog plemena Pirusiti, koji su  na otočiću Sv. Juraj izgradili kulu koja je svjedokom njihove uspješne obrane ulaza u zaljev. Dolaskom benediktinaca na otoku se osniva opatija. U Perastu je za turske vladavine i borbe za oslobođenje boravio Petar Zrinski. Grad Perast imao je sredinom 18. stoljeća 1643 stanovnika, gotovo isključivo Hrvata katolika. Prema popisu iz 2005. god. Perast broji 630 stanovnika od kojih je oko 100 Hrvata. S obale se pruža prekrasan pogled na otoke, spomenuti Sv. Juraj i otok Gospe od Škrpjela. Dok je prvi prirodni drugi je djelo ljudskih ruku. Nastao je postupno dovoženjem kamenja barkama na mali greben na kojem je pronađena slika Majke Božje koja je tu zastala nakon brodoloma nošena vjetrom, morskim strujama i valovima. Dovoženje kamenja na hrid odvijalo se godinama za blagdana Velike Gospe, dok se nije formirao otočić, a obred je trajao sve do nedavno. Na otočiću je u 15. stoljeću podignuta crkva posvećena Marijinu Uznesenju. Površinu otočića povećavali su i na stotine potopljenih brodova, što je omogućilo izgradnju veće crkve. O nastanku otočića kao i nabožnim predmetima, slikama, ukrasima i svemu što sadrži unutrašnjost ove prekrasne crkvice govorio je don Srećko Majić, župnik župe Perast. Zidove crkve krase srebrne pločice od kojih je  jedna zavjetni dar hrvatske predsjednice  Kolinde Grabar Kitarović. Po povratku brodicom na kopno hodočasnici odlaze u župnu crkvu u Perast gdje sudjeluju u svetoj misi koju predvodi don Ilija Drmić uz pjesmu zbora. Prenoćište uz večeru i doručak pruža župnik don Srećko u prostranim samostanskim odajama.

            Drugoga dana na rasporedu je posjet Kotoru, središtu Kotorske biskupije. Općina broji oko 23 000 stanovnika od čega 1800 čine Hrvati. Povijest grada datira iz 3. stoljeća pr. Krista. U Kotoru  hodočasnike prima sam biskup monsinjor Ilija Janjić. Od dvadesetak crkava u Kotoru hodočasnici obilaze crkvu Sv. Marije u kojoj se nalazi neraspadnuto tijelo blažene Ozane Kotorske te katedralu svetoga Tripuna. Nakon Kotora put vodi u  Tivat, grad u kojem od 14 000 stanovnik živi oko 1900 Hrvata, što danas čini najveći postotak našega naroda u Crnoj Gori. Podaci iz 1910. god. govore kako je na području Tivta živjelo 95 % Hrvata. Njihov se broj smanjio u vrijeme cara Dušana zbog stvaranja lažnog crkvenog jedinstva između pravoslavlja i katolicizma. U blizini Tivta je i znameniti otok Gospe od Milosti sa celestinskim samostanom, koji potom prezuzimaju franjevci, nakon Drugog  svjetskog rata bio je sjedište Crvenog križa, da bi opet bio vraćen crkvi, na brigu isusovcima. Boka kotorska dala je još jednog blaženika kojeg izdvajamo. To je blaženi Gracija iz Mua, augustinac i pustinjak.

Iduće je odredište Budva. Vrijeme u ovom gradu iskorišteno je za opuštanje i raznodu. Stariji su se nakon razgledanja staroga grada odmarali uz okrjepu u hladovini, raspoloženi za kupovinu razgledavali su brojne butike, čiji su izlozi znatno privlačniji od cijena, a onim mlađima nije smetalo sunce i vrućina, pa su iskoristili i priliku za kupanje u moru. Po povratku kući put vodi preko Cetinja, Podgorice i Nikšića natrag prema Hercegovini do Vira u koji se stiže oko ponoći.

Unatoč dugom putu, s obzirom na sve viđeno i onom što Boka nudi, prekratkom vremenu koje je bilo na raspolaganju da se dublje uroni, upozna i vidi Boka, ovaj će posjet zasigurno ostati u prelijepom sjećanju svima koji su imali prilike sudjelovati u hodočašću. A svi oni zahvaljuju svećenicima, osobito ocu biskupu Iliji Janjiću, don Srećku Majiću i osoblju samostana, a posebnu zahvalu upućuju don Iliji Drmiću koji se svojski trudi u svojoj zadaći duhovnog pastira. Nakon ovoga njega očekuje ove subote još jedno putovanje sa zborom, ovoga puta riječ je o jednodnevnom putovanju sa zborom mladih na Blidinje.